Početna › Vodič za zdravlje zaposlenih › Lekar medicine rada
Uloga lekara medicine rada kod genetskih analiza
Za lifestyle analize programu nije potreban lekar medicine rada: u Nemačkoj i Austriji zakon ovde ne predviđa ulogu lekara, a u Švajcarskoj analizu propisuje ovlašćeni zdravstveni stručnjak. Medicinske preventivne analize su, naprotiv, u kompaniji Novogenia dostupne samo preko lekara sa kvalifikacijama koje zahteva nacionalni zakon – kao dobrovoljna medicinska usluga odvojena od preventivne zaštite u okviru medicine rada, u kojoj su genetska ispitivanja u Nemačkoj zabranjena (§ 20 GenDG). Osim testirane osobe, rezultat vidi samo medicinska strana – nikada poslodavac, čak ni uz pristanak.
Obavezani samo lekarskom savešću
Nemački Zakon o bezbednosti na radu (ASiG) sadrži rečenicu koja zlata vredi za svaki zdravstveni program: lekari medicine rada pri primeni svog stručnog znanja ne podležu uputstvima, „podležu samo svojoj lekarskoj savesti“ i moraju da čuvaju lekarsku tajnu (§ 8(1) ASiG). Oni rade unutar kompanije – ali ne za personalni dosije.
Čak i kod redovne preventivne zaštite u okviru medicine rada poslodavac saznaje samo da je termin održan, kada i iz kog razloga – ali ne i šta je iz njega proizašlo (§ 6(3) ArbMedVV). Kod genetskih rezultata zakon ide još dalje. Zamislite vrata koja vode do poslodavca: obično ih pacijentkinja može otključati davanjem pristanka. Kod genetskih rezultata ta vrata nemaju ključaonicu – poslodavac ne sme da ih primi čak ni ako se zaposlena saglasi (§ 19 GenDG).
Zato uloga lekara medicine rada u programu sa genetskim analizama zavisi pre svega od jednog pitanja: da li je reč o lifestyle analizi ili o medicinskoj analizi?
Dva puta, dve uloge
| Lifestyle analiza | Medicinska preventivna analiza | |
|---|---|---|
| Teme | Ishrana i telesna težina, sport i performanse, stres, koža | Medicinska pitanja, kao što su predispozicije za bolesti |
| Ko propisuje? | Nemačka i Austrija: lekar nije obavezan; Švajcarska: ovlašćeni zdravstveni stručnjak (čl. 34 GUMG) | Lekar sa kvalifikacijama koje zahteva nacionalni zakon (§ 7 GenDG, § 68 GTG) |
| Savetovanje | Jasne informacije o tome šta analiza može, a šta ne može da pokaže | Genetsko savetovanje kada ga zakon zahteva (§ 10 GenDG, § 69 GTG) |
| Ko vidi rezultat? | Samo zaposleni | Testirana osoba i medicinska strana |
| Uloga lekara medicine rada | Savetnik za koncept i informisanje, bez pristupa izveštajima | Preuzima odgovornost za uslugu ako ima potrebnu kvalifikaciju |
| Šta dobija poslodavac? | Račun – bez rezultata | Račun – bez rezultata |
Lifestyle analiza nije dijagnoza i ne zamenjuje lekarski pregled. Ona pokazuje predispozicije koje pomažu zaposlenima da bolje planiraju svoju svakodnevicu. Medicinska analiza, naprotiv, odgovara na pitanja o predispozicijama za bolesti – i zato pripada u ruke lekara.
Nemačka: genetika nema mesta u medicini rada
Najvažniju granicu povlači § 20(1) GenDG: u okviru pregleda medicine rada ne smeju se sprovoditi genetska ispitivanja ili analize, niti se smeju zahtevati, primati ili koristiti rezultati ranijih ispitivanja. Izuzeci iz stavova 2 i 3 odnose se na usko definisane opasnosti na određenim radnim mestima – nisu namenjeni dobrovoljnom zdravstvenom programu.
U tu sliku se uklapa i Uredba o preventivnoj zaštiti u medicini rada. Preventivna zaštita u medicini rada je lekarsko savetovanje, sa pregledima samo ukoliko su potrebni za informisanje i savetovanje i ukoliko ih zaposleni ne odbije; ona ne obuhvata dokazivanje sposobnosti za rad (§ 2(1) ArbMedVV). Medicinska genetska analiza je zato zamisliva samo kao odvojena, dobrovoljna medicinska usluga – sa sopstvenim terminom, sopstvenim pristankom i sopstvenom dokumentacijom. Tada se primenjuju opšta pravila GenDG-a:
- Kvalifikacija: prediktivna ispitivanja smeju da sprovode samo specijalisti humane genetike ili lekari koji su se pri sticanju specijalizacije, uže specijalizacije ili dodatnog zvanja kvalifikovali za genetska ispitivanja u okviru svoje oblasti (§ 7(1) GenDG).
- Savetovanje: genetsko savetovanje obavlja se pre i posle prediktivnog ispitivanja – osim ako se osoba toga pismeno odrekne nakon pismenog informisanja (§ 10(2)). Sprovoditi ga smeju samo kvalifikovani lekari (§ 7(3)).
- Pristanak: izričit i pismen, dat nadležnom lekaru; obuhvata i to da li rezultat treba saopštiti ili uništiti (§ 8(1)).
- Rezultat: laboratorija ga saopštava samo lekaru koji je naručio ispitivanje, a on samo testiranoj osobi (§ 11(1) i (2)). Lekar sme da ga podeli sa drugima samo uz izričit pristanak u pisanom ili elektronskom obliku (§ 11(3)) – a ni tada sa poslodavcem, jer poslodavac ne sme da ga primi.
Austrija: medicina rada savetuje, specijalisti propisuju
U Austriji poslodavci moraju da angažuju lekare medicine rada – sopstvene, spoljne ili centar za medicinu rada (§ 79 Zakona o zaštiti zaposlenih, ASchG). Oni savetuju poslodavce, zaposlene i organe predstavništva zaposlenih, između ostalog o promociji zdravlja u vezi sa uslovima rada, a poslodavac mora da ih uključi u sva pitanja očuvanja i unapređenja zdravlja na radnom mestu (§ 81(1) i (3) ASchG). Zdravstveni program je stoga prirodna tema za medicinu rada. Sve što lekari medicine rada saznaju obuhvaćeno je lekarskom tajnom (§ 54(1) Zakona o lekarima, ÄrzteG).
Za medicinske analize predispozicija za bolesti (tipovi 3 i 4) važe stroža pravila: smeju da se sprovode samo u odobrenim ustanovama i samo na zahtev specijaliste humane/medicinske genetike ili specijaliste nadležnog za indikaciju (§ 68(1) GTG). Pre toga osoba pismeno potvrđuje da ju je takav specijalista informisao i da slobodno pristaje (§ 69(1) GTG). Izvan ustanove koja sprovodi analizu podaci idu samo testiranoj osobi ili njenom zakonskom zastupniku, lekaru koji je zatražio analizu i lekaru koji leči osobu – drugima samo uz izričit pismeni pristanak (§ 71(2) GTG).
Jedna tačka zaslužuje pažnju: zabrana iz § 67 GTG odnosi se i na zastupnike i zaposlene poslodavca, a lekare medicine rada angažuje poslodavac. Da li oni smeju da primaju rezultate genetskih analiza zaposlenih u okviru dobrovoljne medicinske usluge, tekst zakona izričito ne odgovara. Zato svaki takav koncept unapred dajte na pravnu proveru.
Švajcarska: veoma malo prostora za medicinske genetske testove u radnom odnosu
GUMG izričito uređuje ulogu lekara u radnom odnosu. Ako je genetsko ispitivanje propisano u vezi sa radnim odnosom, ono sme da razjasni samo osobine relevantne za radno mesto; poslodavac saznaje samo da li osoba može da dođe u obzir za taj posao (čl. 38). Lekar koga angažuje poslodavac ne sme da zahteva ispitivanja predispozicija za bolesti, niti da traži ili koristi podatke iz ranijih ispitivanja te vrste (čl. 39) – uz uski izuzetak radi sprečavanja profesionalnih bolesti i nesreća na radu (čl. 40).
To u Švajcarskoj ostavlja veoma malo prostora za medicinske preventivne analize preko lekara medicine rada. Za lifestyle analize lekari spadaju u ovlašćene stručnjake (čl. 34 GUMG, čl. 40 GUMV). Ipak preporučujemo da analizu propiše nezavisan stručnjak, a ne lekar koga angažuje poslodavac – kako bi jasno ostala privatna odluka. Uzorak pljuvačke se tada uzima u prisustvu stručnjaka koji propisuje analizu (čl. 34(3) GUMG).
Lekar nije obavezan – šta lekar medicine rada ipak može da doprinese lifestyle programu
To što lifestyle analizi nije potreban lekar ne znači da lekar medicine rada ostaje po strani. On savetuje poslodavca o zaštiti zdravlja (§ 3(1) ASiG), a u Nemačkoj zdravstveni osiguravači uključuju lekare medicine rada kada u okviru promocije zdravlja na radnom mestu procenjuju zdravstvenu situaciju u kompaniji (§ 20b(1) SGB V). Korisni zadaci:
- Provera koncepta: da li program odgovara zdravstvenim ciljevima kompanije? Da li je razdvajanje lifestyle analiza i medicine čisto?
- Učešće u oblikovanju informacija: na informativnom sastanku lekar objašnjava šta lifestyle analiza pokazuje, a šta ne – što gradi poverenje. Posebno kod tema kao što su stres i oporavak, lekarska perspektiva pomaže da niko izveštaj ne pomeša sa dijagnozom.
- Upućivanje lekaru: ko posle čitanja izveštaja ima medicinska pitanja, pripada u ruke lekara. Sa kim će neko razgovarati o svom izveštaju, njegova je lična odluka.
Šta ne spada u ovu ulogu: prikupljanje izveštaja, ocenjivanje rezultata za kompaniju ili nuđenje analiza tokom termina medicine rada.
Kontrolna lista za saradnju
- Lifestyle i medicinske analize su razdvojene, svaka sa sopstvenim informacijama i sopstvenim pristankom.
- Medicinske analize nikada se ne sprovode u okviru medicine rada.
- Nadležni lekar ima kvalifikacije koje zahteva nacionalni zakon; genetsko savetovanje je obezbeđeno.
- Termini za medicinske analize ne zakazuju se preko HR-a.
- Nijedan rezultat ne stiže do poslodavca – čak ni uz pristanak.
- U Austriji je provereno da li angažovani lekar medicine rada sme lično da prima rezultate.
- U Švajcarskoj lifestyle analizu propisuje nezavisan, ovlašćeni stručnjak.
- Lekar medicine rada uključen je rano kao savetnik, bez pristupa izveštajima.
Granice iz radnog prava u pojedinostima obrađene su u članku Pravo: šta poslodavci smeju, a šta ne, a zaštita podataka u članku Zaštita podataka i poverljivost rezultata.
Česta pitanja
Da li nam je za lifestyle analize potreban lekar medicine rada?
Sme li lekar medicine rada da ponudi genetsku analizu tokom termina medicine rada?
Koje kvalifikacije lekar mora da ima za medicinske analize?
Može li zaposlena davanjem pristanka da učini svoj medicinski rezultat dostupnim poslodavcu?
Da li poslodavac saznaje ko je učestvovao u medicinskoj analizi?
Povezano: Pravo: šta poslodavci smeju, a šta ne · Ko sme da nudi genetske testove? · Ponuda za lekarske ordinacije
Zdravstvena ponuda za vaš tim?
Ispričajte nam nešto o svojoj kompaniji – pokazaćemo vam kako bi mogla da izgleda dobrovoljna ponuda za vaše zaposlene.
Pošaljite upit za projekat →Zdravlje zaposlenih u vodiču za longevityNapomena: Ovaj vodič predstavlja opšte informacije za kompanije i stručnjake i ne zamenjuje lekarski ni pravni savet. Genetske osobine utvrđene genetskom analizom dobro su dokumentovane (svaki uključeni gen potkrepljen je sa najmanje tri nezavisne studije); preporuke izvedene iz njih logični su zaključci i nisu naučno dokazane. Propisi se mogu promeniti; zadržavamo pravo na greške i izmene.
