Početna › Vodič za farmakogenetiku
Farmakogenetika u praksi: vodič za lekare i apoteke
Farmakogenetika proučava kako geni utiču na dejstvo lekova: za neke ljude standardna doza je prejaka, za druge preslaba. Mali broj dobro istraženih gena – kao što su CYP2D6, CYP2C19, CYP2C9, VKORC1, SLCO1B1, DPYD i TPMT – utiče na lekove protiv bolova, antidepresive, antikoagulanse i antiagregacione lekove, statine, lekove za smanjenje želudačne kiseline i lekove protiv raka. Međunarodne smernice kao što su CPIC i DPWG prevode genotip u konkretne preporuke. Ko sme da naruči farmakogenetsko testiranje, razlikuje se u Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Jedno pravilo važi svuda: odluke o terapiji lekovima donosi lekar koji vodi lečenje.
Ista tableta, različiti ljudi
Između 2017. i 2020. godine dogodilo se nešto što nikada ranije nije urađeno u tolikom obimu: 18 bolnica, devet domova zdravlja i 28 javnih apoteka u sedam evropskih zemalja – među njima i u Austriji – testiralo je pacijente na 50 varijanti u 12 gena pre novog recepta. U studiji su učestvovale 6.944 osobe. Svi kod kojih je rezultat bio relevantan za njihov lek lečeni su prema preporukama holandske grupe za smernice DPWG. U toj grupi 21,0 % njih imalo je klinički relevantna neželjena dejstva u prvih dvanaest nedelja, u poređenju sa 27,7 % u kontrolnoj grupi koja je dobijala standardnu terapiju (Swen et al., Lancet, 2023).
To je farmakogenetika u svakodnevnoj zdravstvenoj zaštiti. Geni utiču na to kako telo apsorbuje, pretvara i eliminiše lek – a time i na to da li je standardna doza za određenu osobu prejaka, odgovarajuća ili preslaba. Za vašu praksu to znači: poznavanje gena daje vam još jedan element za precizan izbor leka i doze. Odluka uvek ostaje na lekaru koji vodi lečenje.
Ja sam molekularni biolog i osnivač kompanije Novogenia. U našoj genetskoj laboratoriji u Eugendorfu kod Salcburga (Austrija) do sada smo obavili više od 30 miliona analiza. Ovim vodičem želim da vam pokažem kako farmakogenetika funkcioniše, koje smernice pokazuju put i kako da ih primenite u lekarskoj ordinaciji, apoteci ili klinici – u okviru pravnih propisa Nemačke, Austrije i Švajcarske.
Osnove: geni, enzimi, smernice
Mnoge lekove razgrađuju enzimi u jetri – a neki se tamo tek aktiviraju. Geni su nacrt za te enzime i postoje u varijantama koje rade brže, sporije ili uopšte ne rade. Tako nastaju tipovi metabolizatora, od sporih do ultrabrzih. Kako to funkcioniše i zašto se kod prolekova kao što je kodein logika obrće, objašnjeno je u članku Šta je farmakogenetika?.
Mali broj gena nosi najveći deo kliničkog značaja: CYP2D6, CYP2C19, CYP2C9, VKORC1, SLCO1B1, DPYD, TPMT i NUDT15, a uz njih i HLA-B kao poseban slučaj iz imunskog sistema. Oni utiču na lekove protiv bolova, antidepresive, antikoagulanse i antiagregacione lekove, statine, lekove za smanjenje želudačne kiseline i lekove protiv raka (Ključni geni).
Da bi se genotip pretvorio u preporuku, postoje smernice: međunarodnog konzorcijuma CPIC, holandske grupe DPWG, a i u samim informacijama o leku. Kako su strukturirane i kako ih čitati, prikazano je u članku Smernice: CPIC, DPWG i informacije o leku.
U praksi: ordinacija, apoteka, klinika
Farmakogenetika pokazuje svoju vrednost tamo gde se lekovi propisuju, izdaju i proveravaju. Poglavlje 2 pokazuje kako se do toga stiže:
- Lekarska ordinacija i klinika: od indikacije, preko informisanja, pristanka i uzorka, do rezultata koji ulazi u odluku o lečenju (Farmakogenetika u lekarskoj ordinaciji).
- Apoteka: pregled terapije i savetovanje – i u kojim zemljama apoteke smeju same da nude ili naručuju farmakogenetske testove (Farmakogenetika u apoteci).
- Rezultat: od genotipa preko fenotipa do preporuke – i kako rezultat objasniti jednostavnim rečima (Razumevanje i saopštavanje rezultata).
- Vreme testiranja: jednom testirati panel i koristiti rezultat za kasnije recepte – ili testirati ciljano pre određenog leka (Preemptivno ili reaktivno testiranje?).
Kroz sva poglavlja provlači se jedno pravilo: farmakogenetski rezultat je pomoć pri odlučivanju. Odluke o terapiji lekovima – obustavljanje, zamenu leka, promenu doze – donosi lekar koji vodi lečenje.
Pravo: tri zemlje, tri pristupa
Ko sme da nudi ili naručuje farmakogenetske analize, u svakoj zemlji je drugačije uređeno. Švajcarska ide sopstvenim putem i farmakogenetiku izričito otvara i za druge zdravstvene profesije:
| Zemlja | Klasifikacija | Ko nalaže |
|---|---|---|
| Nemačka | Dijagnostičko genetsko ispitivanje: Zakon o genetskoj dijagnostici izričito navodi razjašnjavanje toga da li genetske osobine mogu da utiču na dejstvo leka (§ 3 tač. 7(c) GenDG). | Samo lekari (§ 7(1) GenDG); uz to pismeni pristanak (§ 8), informisanje od strane lekara (§ 9) i ponuda genetskog savetovanja nakon rezultata (§ 10). |
| Austrija | Zakon o genskoj tehnologiji razlikuje četiri tipa medicinskih analiza koje se odnose na bolesti i predispozicije za bolesti (§ 65 GTG); farmakogenetiku izričito ne pominje. | § 68 GTG zahteva nalog specijaliste samo za tipove 3 i 4, a § 69 GTG informisanje od strane specijaliste za tipove 2 do 4. Čisto farmakogenetske analize stoga mogu da nude i partneri. |
| Švajcarska | Genetsko testiranje u medicinskoj oblasti prema GUMG (Savezni zakon o genetskim ispitivanjima kod ljudi). | Po pravilu lekari (čl. 20 GUMG). Pod određenim uslovima farmakogenetske testove smeju da nalažu i stomatolozi, farmaceuti i kiropraktičari (čl. 5–8 GUMV). |
Švajcarski uslovi su precizni: testira se definisan izbor varijanti, rezultati imaju poznat klinički značaj, a na raspolaganju su terapijske ili preventivne mere (čl. 5(2) GUMV). Ako se test odnosi na lek koji se izdaje samo na recept, a propisao ga je drugi stručnjak, farmaceut se prethodno konsultuje sa tim stručnjakom (čl. 7(2) GUMV). Detalji su u člancima Pravo: ko sme da nudi farmakogenetiku? i Zaštita podataka i pristanak.
Kome je ovaj vodič namenjen
- Lekari opšte prakse: farmakogenetski rezultat dopunjuje pregled terapije – naročito kod ljudi koji uzimaju više lekova.
- Lekari specijalisti: kardiologija (klopidogrel), psihijatrija (antidepresivi), medicina bola (opioidi), onkologija, hematologija i gastroenterologija (fluoropirimidini, tiopurini) – oblasti čije lekove obuhvataju smernice CPIC.
- Apoteke: pregled terapije i savetovanje, a u Austriji i Švajcarskoj i sopstveni putevi do testiranja. Više o apoteci kao mestu za zdravlje u Vodiču za apoteke.
- Klinike: strukturirani procesi od uzorka do rezultata, uklopljeni u upravljanje terapijom lekovima.
Ako uz farmakogenetiku želite da nudite i analize o ishrani i metabolizmu, osnove ćete naći u Vodiču za nutrigenetiku.
Sva poglavlja na jednom mestu
Poglavlje 1 · Osnove
Poglavlje 2 · U praksi
Poglavlje 3 · Pravo & ponuda
Svih 10 članaka navedeno je i po poglavljima na kraju ove stranice.
Česta pitanja
Šta je farmakogenetika?
Koji geni su u praksi najvažniji?
Ko sme da naruči farmakogenetski test?
Da li farmakogenetski rezultat zamenjuje odluku lekara?
Koje smernice postoje za farmakogenetiku?
Povezano: Ponuda analiza kompanije Novogenia · Ponuda za klinike · Ko sme da nudi genetske testove?
Farmakogenetika u vašoj ordinaciji ili apoteci?
Ispričajte nam nešto o svom okruženju – pokazaćemo vam kako ponuda može da funkcioniše kod vas.
Zatražite projekat →Ponuda za lekareNapomena: Ovaj vodič predstavlja opšte informacije za kompanije i stručnjake i ne zamenjuje lekarski ni pravni savet. Genetske osobine utvrđene genetskom analizom dobro su dokumentovane (svaki uključeni gen potkrepljen je sa najmanje tri nezavisne studije); preporuke izvedene iz njih logični su zaključci i nisu naučno dokazane. Farmakogenetski rezultati ne zamenjuju lekarsku odluku: svaku promenu terapije lekovima sprovodi isključivo lekar koji vodi lečenje. Propisi se mogu promeniti; zadržavamo pravo na greške i izmene.
