✨ Vodič za kozmetiku — praktično znanje kompanije Novogenia o ugovornoj proizvodnji i personalizovanoj kozmetici.

Početna › Vodič za kozmetiku › Reklamiranje kozmetike

Vodič za kozmetiku

Reklamiranje kozmetike: šta smete da obećate – a šta ne

Stručno proverio dr Daniel Wallerstorfer, molekularni biolog i osnivač kompanije Novogenia · Ažurirano: 13. 10. 2026. · Vreme čitanja: 10 min

Ukratko

Reklamiranje kozmetike ne sme da nagoveštava svojstva ili funkcije koje proizvod nema – ni na etiketi, ni u prodavnici, ni u bilo kojoj reklami (čl. 20(1) Uredbe (EZ) br. 1223/2009). Svaka tvrdnja mora da ispunjava šest zajedničkih kriterijuma: usklađenost sa zakonskim propisima, istinitost, dokaznu podršku, poštenje, pravičnost i informisano donošenje odluka (Uredba (EU) br. 655/2013). Za razliku od dodataka ishrani, ne postoji lista odobrenih formulacija – presudni su dokazi i način na koji prosečan potrošač razume tvrdnju. Izjave o lečenju, ublažavanju ili sprečavanju bolesti su zabranjene. Švajcarska je preuzela šest kriterijuma i, pored toga, izričito zabranjuje pozivanje na protivupalna dejstva.

Dve reči pred Evropskim sudom pravde

Austrijski organi su 1999. i 2000. godine proglasili dvojicu direktora krivim za prekršaj. Razlog: na tečnom sapunu i kupki za kosu stajale su reči „dermatološki testirano“. Tadašnje austrijsko pravo o hrani zabranjivalo je, između ostalog, pozivanje na stručna mišljenja kod kozmetičkih proizvoda. Austrijski Visoki upravni sud uputio je predmet Evropskom sudu pravde.

Presuda od 24. oktobra 2002. godine (predmet C-99/01, Linhart i Biffl) i danas je kompas za reklamiranje kozmetike. Sud je kao merilo uzeo razumno dobro obaveštenog, pažljivog i obazrivog prosečnog potrošača. Za tog potrošača „dermatološki testirano“ znači: proizvod je testiran u pogledu dejstva na kožu, rezultat je bio povoljan i proizvod se dobro podnosi ili barem nije štetan (tač. 32). Tvrdnja zato nije bila obmanjujuća i Austrija nije mogla da je zabrani uopšteno (tač. 35 i 39).

Pouka važi u oba smera: tvrdnja se čita onako kako je razume prosečan potrošač – i upravo to mora da bude tačno. „Dermatološki testirano“ zahteva takav test sa povoljnim rezultatom.

Osnovno pravilo: ne nagoveštavajte ništa čega nema

Član 20(1) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 je kratak: pri označavanju, stavljanju na raspolaganje na tržištu i reklamiranju kozmetičkih proizvoda ne smeju se koristiti tekst, nazivi, žigovi, slike i drugi znakovi kojima bi se nagoveštavalo da proizvodi imaju svojstva ili funkcije koje nemaju.

Kako se to proverava, utvrđuje Uredba (EU) br. 655/2013. Ona se primenjuje na sve tvrdnje, izričite ili implicitne, u bilo kom mediju i za bilo koju ciljnu grupu (čl. 1) – dakle podjednako na etiketu, sajt, objavu na društvenim mrežama i letak salona. Odgovorno lice obezbeđuje da tvrdnje ispunjavaju kriterijume i da budu u skladu sa dokazima u dokumentaciji sa podacima o proizvodu (čl. 2).

Jednu razliku u odnosu na dodatke ishrani vredi znati: za kozmetiku ne postoji lista odobrenih formulacija. Zajednički kriterijumi izričito nemaju za cilj da utvrde formulacije tvrdnji (uvodna izjava 7). Zato zamislite pravila kao terazije: tvrdnja ide na jedan tas, dokazi na drugi. Tvrdnja nikada ne sme da bude teža.

Šest zajedničkih kriterijuma

KriterijumŠta zahtevaPrimer
1. Usklađenost sa zakonskim propisimaNema tvrdnje da je proizvod odobrio ili dozvolio nadležni organ. Nema prednosti koja je samo usklađenost sa minimalnim zakonskim zahtevima.„U skladu sa Uredbom EU o kozmetičkim proizvodima“ – to mora da bude svaki proizvod.
2. IstinitostNavedeni sastojci su namerno prisutni. Svojstva sastojka ne pripisuju se proizvodu ako ih on nema. Mišljenja se ne predstavljaju kao proverene tvrdnje.„Hidratacija 48 sati“ samo ako dokazi potkrepljuju 48 sati.
3. Dokazna podrškaOdgovarajući i proverljivi dokazi koji odražavaju najnovija saznanja; studije su relevantne za proizvod i korist i metodološki ispravne. Očigledna preterivanja koja niko ne shvata doslovno ne zahtevaju dokaze.Rezultati iz laboratorijskih ili računarskih modela ne smeju da sugerišu dejstvo kod ljudi.
4. PoštenjePrikaz delotvornosti ne prevazilazi dokaze. Nema jedinstvenosti ako slični proizvodi mogu isto. Uslovi za dejstvo su navedeni.Nema elektronski izmenjenih slika „pre i posle“ koje pogrešno prikazuju delotvornost.
5. PravičnostOstanite objektivni; ne omalovažavajte konkurente ni zakonito korišćene sastojke; nema zamene sa proizvodima konkurenata.„Bez parabena“ kao obećanje kvaliteta omalovažava čitavu grupu dozvoljenih supstanci.
6. Informisano donošenje odlukaJasno i razumljivo za prosečnog potrošača, sa informacijama potrebnim za informisan izbor, prilagođeno ciljnoj grupi.Stručni jezik može da bude prikladan za profesionalce – potrošačima su potrebne jednostavne reči.

Kriterijumi su utvrđeni u Prilogu Uredbe (EU) br. 655/2013. Primeri potiču iz smernica radne grupe za kozmetičke proizvode (Tehnički dokument o tvrdnjama za kozmetičke proizvode). One nisu pravno obavezujuće, ali pokazuju kako nadležni organi tumače kriterijume.

Granica sa lekovima

Kozmetički proizvod namenjen je čišćenju kože, kose, noktiju ili usana, njihovom parfimisanju, promeni izgleda, zaštiti, održavanju u dobrom stanju ili korigovanju telesnih mirisa (čl. 2(1)(a)). Lečenje nije na toj listi.

Ako reklamiranje skrene ka bolestima, krema u pravnom smislu može da postane lek. Lekovi su supstance koje se predstavljaju kao supstance sa svojstvima lečenja ili sprečavanja bolesti kod ljudi – ili supstance koje se koriste za obnavljanje, ispravljanje ili menjanje fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim delovanjem (čl. 1(2) Direktive 2001/83/EZ). Ako proizvod može da potpadne pod obe definicije, u slučaju sumnje primenjuje se pravo o lekovima (čl. 2(2)).

Tome se dodaju nacionalna pravila:

Za vaše tekstove to znači: ostanite pri izgledu, osećaju kože i nezi. Čim vaši tekstovi govore o lečenju, ublažavanju ili sprečavanju, o zapaljenju ili o popravljanju DNK, napuštate oblast kozmetike.

Šta da, a šta ne: poređenje formulacija

Primeri su opšti. Za svaku tvrdnju potrebni su dokazi za vaš konkretan proizvod.

DaBolje neZašto
„Hidrira i čini da koža izgleda glatkije.“ (ako je potkrepljeno)„Anti-aging serum: zaustavlja starenje kože.“Prikaz delotvornosti ne sme da prevazilazi dokaze (kriterijum 4(1)).
„Nega za osetljivu kožu.“„Deluje protivupalno.“Pozivanje na bolest, granica sa lekovima (čl. 1(2) Direktive 2001/83/EZ); u Švajcarskoj izričito zabranjeno (čl. 47(3) LGV)
„Dermatološki testirano“ uz test pod dermatološkim nadzorom i povoljan rezultat„Dermatološki testirano“ na osnovu ankete među kupcimaOčekivanje potrošača (Sud pravde EU, C-99/01); prema smernicama samoprocena nije dovoljna
„Bez sastojaka životinjskog porekla – za vegane.“ (ako je tačno)„Bez parabena – i zato se bolje podnosi.“Omalovažava zakonito korišćene sastojke (kriterijum 5(1))
„Hipoalergeno“ samo uz pouzdane podatke koji pokazuju veoma nizak alergeni potencijal„Bez alergenih supstanci“Potpuno odsustvo rizika od alergije ne može se garantovati (smernice, prilozi III i IV).
„Izbor i doziranje aktivnih materija prate vašu genetsku analizu.“„Popravlja vaše gene.“ / „Ispravlja genske defekte.“Sugeriše fiziološko delovanje (čl. 1(2)(b) Direktive 2001/83/EZ) i ne može se potkrepiti (kriterijum 3(1)).

Geni u reklamiranju: iskreno recite šta je personalizovano

Personalizovana kozmetika ima snažnu priču – i upravo zato se isplati ispričati je precizno. U kompaniji Novogenia genetski rezultat menja izbor i doziranje aktivnih materija. To smete da kažete, jer opisuje kako proizvod nastaje. Četiri pravila vam pomažu:

Za reklamiranje same genetske analize važe posebna pravila – više u članku Reklamiranje genetskih testova. Šta istraživanja pokazuju o koži i genima, sažeto je u članku Koža i geni.

Pravo o nelojalnoj konkurenciji i nova pravila za ekološke tvrdnje

Pored propisa o kozmetičkim proizvodima primenjuje se i pravo o nelojalnoj konkurenciji. U Nemačkoj je poslovna praksa obmanjujuća ako sadrži neistinite informacije ili druge informacije podobne za obmanu – na primer o rezultatima koji se mogu očekivati od upotrebe ili o rezultatima ispitivanja (§ 5(2) tač. 1 UWG). U Austriji § 2 UWG zabranjuje obmanjujuće poslovne prakse.

Od 27. septembra 2026. države članice primenjuju i Direktivu (EU) 2024/825 (čl. 4(1)). Ona dopunjuje prakse koje Direktiva 2005/29/EZ smatra nepoštenim u svim okolnostima, između ostalog:

Švajcarska: isti kriterijumi, izričita zabrana zdravstvenih tvrdnji

Švajcarska je gotovo doslovno preuzela šest kriterijuma: tvrdnje za kozmetičke proizvode moraju da budu u skladu sa kriterijumima iz Priloga 6 VKos (čl. 10(2) VKos). Zabrana obmanjujućih tvrdnji i pravilo o tvrdnjama „nije testirano na životinjama“ takođe odražavaju EU (čl. 10(1) i (3) VKos). Iznad njih stoje dva pravila sa sopstvenim profilom:

Razlika u odnosu na EU manje je u ishodu, a više u jasnoći: Švajcarska to piše crno na belo. Za personalizovanu negu kože koja se bavi genetskom sklonošću ka zapaljenju to znači: opišite negu, na primer za osetljivu kožu – nikada protivupalno dejstvo. Ako u Švajcarskoj reklamirate samu genetsku analizu, važe dodatna pravila, vidi Reklamiranje genetskih testova.

Kontrolna lista pre svake objave

Česta pitanja

Smem li za kremu da koristim „anti-aging“?
Kozmetički proizvod sme da menja izgled kože i da je održava u dobrom stanju (čl. 2(1)(a) Uredbe (EZ) br. 1223/2009). Svaka izjava o njegovom dejstvu, međutim, mora da bude potkrepljena dokazima i ne sme da prevazilazi te dokaze (Prilog, kriterijumi 3 i 4 Uredbe (EU) br. 655/2013). Obećanje da će se starenje zaustaviti ili preokrenuti ne može se na toj osnovi održati. Umesto toga konkretno opišite šta nega kože radi i šta možete da dokažete.
Smem li da reklamiram „dermatološki testirano“?
Da, ako je to tačno. Evropski sud pravde je utvrdio da prosečan potrošač to razume tako da je proizvod testiran u pogledu dejstva na kožu i da je rezultat bio povoljan (predmet C-99/01, tač. 32). Prema smernicama radne grupe EU, ova tvrdnja podrazumeva da je proizvod testiran na ljudima pod nadzorom dermatologa; studije o samoproceni potrošača nisu prikladne kao dokaz.
Smem li da citiram studije o nekoj aktivnoj materiji?
Kao dokaz za vaš proizvod samo ako su relevantne za proizvod i za navedenu korist (Prilog, kriterijum 3(3) Uredbe (EU) br. 655/2013). Ako svojstva nekog sastojka prenosite na gotov proizvod, za to vam je potreban dokaz, na primer delotvorna koncentracija u proizvodu (kriterijum 3(6)). Rezultati iz laboratorijskih ili računarskih modela ne smeju da sugerišu dejstvo kod ljudi.
Smem li da kažem da je nega kože usklađena sa genima kupca?
Da, ako je to tačno i ako opišete šta je personalizovano – u kompaniji Novogenia, na primer, izbor i doziranje aktivnih materija. Izbegavajte izjave koje sugerišu dejstvo na gene, ispravljanje genskih defekata ili rizike od bolesti. Preporuke izvedene iz genetskih analiza logični su zaključci i nisu naučno dokazane.
Ko je odgovoran za reklamiranje u mom salonu ili prodavnici?
Vi ste odgovorni za sopstveno reklamiranje – prema propisima o kozmetičkim proizvodima (čl. 20(1) Uredbe (EZ) br. 1223/2009) i prema pravu o nelojalnoj konkurenciji (§ 5 UWG u Nemačkoj, § 2 UWG u Austriji). Odgovorno lice obezbeđuje da tvrdnje budu u skladu sa dokazima u dokumentaciji sa podacima o proizvodu (čl. 2 Uredbe (EU) br. 655/2013). Zato nove tvrdnje unapred usaglasite sa njim.

Povezano: Označavanje kozmetike: obavezni podaci · Reklamiranje genetskih testova · Reklamiranje longevity ponude

Planirate sopstvenu kozmetičku liniju?

Ispričajte nam nešto o svom brendu, salonu ili ordinaciji – pokazaćemo vam koji put vam odgovara.

Pošaljite upit za projekat →Upoznajte BeautyMe